Tema 1 Metode benchmarkinga
- Benchmarking je metoda poslovnog upravljanja koja nastoji pronaći najbolje prakse unutar ili izvan tvrtke uspoređujući tehnike, procese i usluge ostalih tvrtki kako se bi povećala njihova učinkovitost i konkurentnost.
Glavna ideja je iskoristiti najbolje prakse drugih tvrtki i prilagoditi ih svom području rada kako bi se poboljšale vlastite usluge. Stoga se benchmarking ne mora nužno provoditi s tvrtkama u vlastitoj industriji, jer idealna rješenja se mogu pronaći i u drugim sektorima kako bi vlastiti učinak i produktivnost bili na višoj razini.
Benchmarking se može primijeniti na bilo koji poslovni proces, pristup, funkciju ili proizvod, budući da se proces fokusira na mjere kvalitete, vremena, troškova, učinkovitosti i zadovoljstva kupaca.
Karakteristike benchmarking-a
*Ima objektivne svrhe
*Analizira trendove
*Usmjeren je na dobre prakse
Proces benchmarkinga
Organizacije koje koriste benchmarking, prilagođavaju proces kako bi najbolje odgovarao njihovim potrebama i kulturi. Iako broj koraka u procesu može varirati od organizacije do organizacije, sljedećih šest koraka smatraju se osnovnim:
Prije uključivanja u benchmarking, imperativ je da korporativni dionici identificiraju aktivnosti koje je potrebno usporediti.
Na primjer, procesi koji zaslužuju takvo razmatranje su temeljne aktivnosti koje poslu daju konkurentsku prednost.
Takav proces općenito generira visoku cijenu ili vrijednost. Za optimalne rezultate benchmarkinga, potrebno je redefinirati ulazne i izlazne podatke, odabrane aktivnosti bi trebale biti mjerljive i lako usporedive, te je potrebno doći do takvih podataka.
Informacije se mogu klasificirati kao primarni podaci i sekundarni podaci. Primarni podaci se odnose na podatke prikupljene izravno od same tvrtke/tvrtki koje se uspoređuju, dok se sekundarni podaci odnose na podatke prikupljene iz tiska, publikacija ili internetskih stranica.
Eksploratorno istraživanje, istraživanje tržišta, kvantitativno istraživanje, neformalni razgovori, intervjui i upitnici i dalje su neke od najpopularnijih metoda prikupljanja podataka.
Izrada upitnika ili standardiziranog intervjua, provođenje primarnog istraživanja putem telefona, e-maila ili intervjua licem u lice, promatranje na licu mjesta i dokumentiranje tih podataka na sustavan način je od vitalnog značaja da bi process bio uspješan.
Nakon što se prikupi dovoljno podataka, pravilna analiza takvih podataka je od velike važnosti. Zatim se provodi analiza podataka, prezentacija podataka (po mogućnosti u grafičkom formatu), projekcija podataka, klasificiranje jaza u izvedbi i identificiranje temeljnog uzroka koji dovodi do toga.
Ovo je faza u procesu benchmarkinga u kojoj je potrebno izvršiti ono što je napravljeno. To općenito znači da je potrebno napraviti neke promjene, kako bi se jaz u izvedbi između idealnog i stvarnog smanjio i eliminirao kad god je to moguće. Formalni akcijski plan koji promiče promjene trebao bi biti formuliran imajući na umu kulturu organizacije, tako da uobičajeni otpor koji prati promjene bude minimiziran. Ključno je osigurati da su menadžment i osoblje u potpunosti predani procesu i da su na raspolaganju dovoljni resursi za omogućavanje potrebnih poboljšanja kako bi proces benchmarkinga bio uspješan.
Kao i kod većine projekata, kako bi se iskoristile maksimalne koristi od benchmarkinga, potrebno je redovito provoditi sustavnu evaluaciju. Usvajanje potrebnih informacija, evaluacija napretka, ponovno ponavljanje utjecaja promjena i uvođenje svih potrebnih prilagodbi dio su procesa praćenja.
Benchmarking aktivnosti nisu još dovoljno razvijene u sektoru javnog gradskog prijevoza. Neke aktivnosti postoje, ali ih je malo i pokrivaju samo specifične aspekte menadžmenta i često su ograničene u trajanju.
Benchmarking studije koje je u gradovima provela Grupa za istraživanje javnog prijevoza na Sveučilištu Monash od 2008. do 2017. godine, analizirale su različita pitanja javnog prijevoza kao što su održivost, internetske stranice koje putnicima pružaju razne informacije, javni prijevoz za međunarodne turiste, utjecaji za smanjenje prometnih gužvi i percepcije korisnika javnog prijevoza. Benchmarking pomaže u razumijevanju relativne učinkovitosti sustava javnog prijevoza tijekom nekog određenog vremena što omogućuje da se lakše uoče potrebna poboljšanja u svakom gradu.
Rezultati studije mogu se pročitati na poveznici: https://publictransportresearchgroup.info/benchmarking
Drugi autori kao što je Quattro projekt, predlažu usporedbu javnog prijevoza kroz matricu kvalitete, gdje se proučavaju sljedeći faktori: dostupnost, pristupačnost, informacije, vrijeme, briga o korisnicima, udobnost, sigurnost i okoliš.
BRAZIL
Kako bi se promovirao kvalitetniji javni prijevoz u gradovima, WRI Brazil konsolidira QualiÔnibus Benchmarking grupu, čija je svrha razmjena iskustava, identificiranje dobre prakse i provedba standardiziranih mjera kvalitete. Cilj je predstaviti grupu, glavne izazove u njenom formiranju i očekivane rezultate.
Grupa već ima 10 sudionika, uključujući gradske prometne agencije, kao i prometne agencije općina te privatne operativne tvrtke. Svi sudionici će bilježiti standardne pokazatelje i raspravljati o rezultatima na redovitim sastancima kako bi analizirali dobre prakse i podijelili one stvari koje funckioniraju u svakom gradu, a koje se mogu preslikati u druge gradove. Predstavit će se struktura grupe, standardizirani pokazatelji kvalitete za usporedbu između sudionika i izazovi uspostavljanja ovakvog standarda. Također će se predstaviti već postignuti rezultati i koristi koje se očekuju od formiranja ove grupe.
https://www.youtube.com/watch?v=O-4xWNSBw-Q
MELBOURNE
Benchmarking u Melbourneu uključivao je praćenje trendova razine usluga javnog prijevoza tijekom određenog vremena, kako na ukupnoj (na razini grada), tako i na razini lokalne samouprave. Benchmarking analiza sustava javnog prijevoza u Melbourneu pomaže razumjeti promjene u izvedbi tijekom vremena, omogućujući lakše uočavanje potrebnih specifičnih poboljšanja.
AUSTRALSKI GRADOVI
Benchmarking analiza provedena u Australskim gradovima uključivala je praćenje trendova razine usluga javnog prijevoza tijekom određenog vremena i njihovu usporedbu s promjenama u broju stanovnika. To pomaže utvrditi je li pružanje usluga javnog prijevoza ukorak s rastom broja stanovništva u Australskim gradovima.