Tema 1 Održivi prijevoz
Postoji mnogo različitih definicija održivog prijevoza, no uvijek se obuhvaća šira slika prijevoza u smislu društvenih, ekoloških i klimatskih utjecaja. Komponente za ocjenjivanje održivosti uključuju određena vozila koja se koriste za cestovni, vodni ili zračni promet; izvor energije; i infrastrukturu koja se koristi (ceste, željeznice, zračni putevi, plovni putevi, kanali i terminali). Također je potrebno uzeti u obzir transportne operacije i logistiku. Održivost prijevoza uvelike se mjeri efikasnošću i učinkovitošću prometnog sustava, kao i utjecajima na okoliš i klimu. Održiva mobilnost uključuje pješačenje, vožnju biciklom, korištenje javnog prijevoza i alternativne oblike mobilnosti. Cilj je osigurati učinkovit i jednak pristup za sve, s naglaskom na ograničavanje korištenja osobnih automobila i potrošnje energije te promicanje održivih načina prijevoza.
EU definicija koja je preuzeta iz Centra za održivi promet je sljedeća:
- Omogućuje da se osnovne potrebe za pristupom pojedinaca i društava zadovolje sigurno i na način koji je u skladu sa zdravljem ljudi i ekosustava te s jednakošću unutar i između generacija
- Pristupačan i učinkovit, nudi izbor načina prijevoza i podržava gospodarstvo
- Smanjuje emisije i otpad, minimizira potrošnju neobnovljivih resursa, ograničava potrošnju obnovljivih resursa, ponovno koristi i reciklira te minimizira korištenje zemljišta i smanjuje buku. Dodatna literatura: The Centre for Sustainable Transportation. (2005). DEFINING SUSTAINABLE TRANSPORTATION. Prepared for Transport Canada. https://www.wellingtonpark.org.au/assets/wellingtonpark_CSTdefiningsustainabletransportation2005.pdf (these readings were conducted in September 2021)
Prometni, ekonomski i ekološki interesi prometa često su u suprotnosti. Prvo, želimo da ljudi imaju visoku razinu mobilnosti i pristupačnosti, a s druge strane želimo izbjeći negativne posljedice. Stoga smo svjesni da i promet negativno utječe na kvalitetu života te moramo pronaći načine kako osigurati mobilnost ljudi, a da pritom manje opterećujemo okoliš. Vozila zagađuju okoliš pri samoj uporabi, ali i tijekom proizvodnje (priprema za rad, održavanje, priprema motornih derivata…). Promet utječe na okoliš zagađujući zrak, vodu i tlo štetnim tvarima, uzrokujući efekt staklenika, kisele kiše, zvučno onečišćenje (buka)…
UTJECAJ INFRASTRUKTURE – Izgradnja cesta, željeznica, zračnih luka, luka, naftovoda, plinovoda, dalekovoda. Korištenje zemljišta (šuma, poljoprivredno zemljište…); Zeleni most (prijelaz za životinje i ljude koji se moraju prilagoditi nastalim preprekama); Pogoršanje ekoloških uvjeta; Smanjenje i gubitak staništa, smanjenje biološke raznolikosti; Prometne površine izrađene su od umjetnih materijala koji ubrzavaju otjecanje oborinske vode, što utječe na brži rast vodotoka i posljedično uzrokuje poplave
UTJECAJ BUKE I VIBRACIJE – sa zatvorenim prozorima, razina buke iz obližnje prometne ulice prelazit će 50 decibela, a na vrlo prometnim raskrižjima buka će doseći 80 decibela. Manje buke postiže se pravilnim upravljanjem prometom. Buku kontroliraju bukobrani, a na kućama se postavljaju manji prozori. Buka također negativno utječe na životinje. Životinjama stvara stres, povećava rizik od smrti, onemogućuje kvalitetnu komunikaciju između životinja te otežava orijentaciju. Prekomjerna izloženost buci dovodi do privremenog ili trajnog gubitka sluha.
UTJECAJ NESREĆA – Izravan utjecaj na ljude koji su ozlijeđeni ili poginu u nesreći; Izravan utjecaj na okoliš putem izlijevanja opasnih tvari u okoliš. U nekim nesrećama sudjeluju tankeri koji prevoze tone nafte. Nakon takve nesreće, naftne mrlje se brzo šire morskom površinom te su ekosustavi pogođeni ako dođe do izlijevanja nafte u blizini obale. Onečišćenje naftom može biti pogubno za morsku i obalnu faunu i floru, ali također remeti ishranu i reprodukciju životinja.
ONEČIŠĆENJE ZRAKA, TLA I VODE TE UTJECAJ NA ZDRAVLJE – Promet utječe na povećanje prosječne temperature na zemlji, što rezultira povećanjem temperature, širenjem pustinja, povećanjem broja prirodnih katastrofa kao posljedica ekstremnih vremenskih pojava. Kvaliteta zraka je problematična u gradovima, naročito tijekom zime kada se grije te se stvara fotokemijski smog, koji je štetan za dišni sustav i oči. Dušikovi oksidi s kišnicom tvore dušičnu kiselinu koja pada na tlo u obliku kiselih kiša. Kisele kiše oštećuju šume i zakiseljavaju jezera, a kiselost tla uništava mnoge mikroorganizme. Ugljični monoksid uzrokuje kardiovaskularne bolesti, utječe na središnji živčani sustav, uzrokuje mučninu i glavobolju. Sumporov dioksid utječe na pluća, a dušikov dioksid pogoršava respiratorne bolesti. Kancerogene organske i anorganske tvari nalaze se u sitnim česticama. Ozon nadražuje oči i grlo te uzrokuje kašalj i glavobolju.
Ukratko, prijevozna sredstva i aktivnosti povezane s prijevozom imaju značajan utjecaj na ekonomsku, društvenu i ekološku održivost:
Autori obično procjenjuju ekonomske i ekološke utjecaje prometnih strategija, a vrlo malo njih daje stvarno razumijevanje društvenih učinaka. Pozitivni i negativni društveni utjecaji prometnih sustava još uvijek su relativno slabo shvaćeni. Društveni ciljevi održivog razvoja u literaturi su identificirani kao trostruki, kako slijedi:
- Društveni napredak
- Pravičnost (ili jednakost mogućnosti) i
- Pravda (u smislu rezultata politike).
Ova tri temeljna društvena načela za održivi razvoj mogu se pratiti sve do Brundtlandove definicije. Autori sa Sveučilišta u Leedsu napravili su izvješće u kojem se identificira društveni napredak. Izvješće se odnosi na Veliku Britaniju, ali se lako može koristiti i u drugim zemljama. Identificirali su pet čimbenika:
- Siromaštvo. (Izdaci za putovanja u odnosu na prihod kućanstva),
- Zaposlenost, Zdravlje i Obrazovanje. (Fizička sposobnost pristupa aktivnostima; tj. prvim poslovima, zdravstvu i obrazovnim ustanovama i dostupnost tog putovanja).
- Zdravlje i sigurnost. (Nesreće povezane s prijevozom, izloženost buci i onečišćenju zraka, pristup zdravoj hrani i zdravstvene prednosti koje donosi hodanje i vožnja biciklom).
- Kvaliteta života. (Mogućnost sigurnog pješačenja unutar lokalnog područja, npr. sigurne biciklističke staze, nepostojanje straha od kriminala tijekom pješačenja i korištenja javnog prijevoza)
- Kućanstvo.
Glavna polazišta održive politike su zdrav okoliš i zdravlje ljudi. Potrebno je osigurati da se potreba za mobilnošću zadovolji, ali uz nižu cijenu i s manje nuspojava, rizika i potrošnje prirodnih resursa. Potrebno je smanjiti negativan utjecaj mobilnosti u smislu potrošnje energije i kvalitete okoliša. Prometni sustav je potrebno planirati, mijenjati i sustavno graditi u skladu s ekološkom politikom i uzimajući u obzir krajobrazne, zemljopisne, kluturne i druge društveno-ekonomske uvjete. U naseljima je potrebno osigurati kvalitetan i pristupačan javni prijevoz, osigurati odgovarajuće pješačke i biciklističke staze. Vozila koja koristimo moraju se redovito održavati i tehnički usavršavati. Treba poticati korištenje javnog prijevoza – posebice željeznice, pješačenje i vožnju biciklom
Dodatna literatura (slovenska verzija)
Video: Dobre prakse trajnostne mobilnosti: https://www.youtube.com/watch?v=yOIpLnJs2yw.
Video: (engleska vertija)
STAR Cities – Good practices of Sustainable mobility & river tourism products
https://www.youtube.com/watch?v=Lf5gCp10v_M (these video was viewed on September 2021)
Dobre prakse održive mobilnosti
Kavalir je besplatno mini električno vozilo za prijevoz putnika na poziv. Vozi u centru grada u pješačkoj zoni i na središnjem dijelu Slovenske ceste u Ljubljani (zajednička prometna površina). Nema fiksne linije. Može se nazvati telefonom ili zaustaviti na ulici. Zimi su dva ostakljena vozila, a ljeti još dva otvorena vozila. Preporuka je da se pješačke površine udaljene više od 300m od gradskih putničkih stajališta povežu na alternativni način prijevoza, kao što je Kavalir.
Besplatni prijevoz autobusom u Sloveniji je u gradovima Velenje, Nova Gorica i Murska Sobota. Uveden je kako bi se smanjile prometne gužve, potreba za parkirnim mjestima i kako bi se povećala dostupnost nekih mjesta u gradovima, uključujući trgovačkim centrima i kako bi stariji ljudi koji nemaju svoj automobil mogli doći do grada. Tijekom dvije godine koliko su trajale pripreme, kontaktirani su prijevoznici i gradovi koji su upoznati s ovim oblikom prijevoza. Autobusi prometuju radnim danom svakih 30 minuta i svakih 15 minuta tijekom jutarnjih i popodnevnih vršnih opterećenja. Besplatna vožnja nije dovoljna za uspjeh, važno je i organizirati prijevoz po taktičnom voznom redu – na primjer, svakih 15 minuta.
Tarifna integracija i zonsko plaćanje omogućuju jeftinije karte, a pojedinačna karta olakšava transfer. Nije nužno imati duple autobuse i vozače za isti smjer vožnje. Korisnici gradskih linija lakše razumiju tijek putovanja na produljenim linijama u odnosu na prijašnje prigradske linije.
Znak za slijepu ulicu obavještava pješake i bicikliste o mogućem izboru kraćih ruta. Kao rezultat, pridonosi atraktivnosti hodanja i vožnje bicikla te ih čini konkurentnijima u odnosu na osobni automobil. Uvođenje privremene slijepe ulice mjera je koja može poboljšati uvjete života u stambenim naseljima.
Na jednosmjernim cestama može se osigurati dvosmjerni promet za bicikle. Mjera je popularna jer stvara prečace za bicikliste i dokazano je sigurna. Dugogodišnje iskustvo u različitim gradovima i državama pokazuje opću sigurnost, jer se biciklisti i motociklisti međusobno vide i mogu prilagoditi vožnju. Belgijske smjernice za biciklističke oznake:
https://forum.awd.ru/files/40/69/33031_59ca52ac06decfd7d6a12f3b4a9d90b9.pdf (these readings were conducted in September 2021)
(Fahrradstrasse – Njemačka, Fietsstraat – Nizozemska) to je javna cesta, prvenstveno namijenjena biciklima. Ostala vozila su također dopuštena, ali moraju prilagoditi svoju vožnju biciklistima. Dopuštena je i paralelna vožnja biciklista, a motorna vozila mogu prometovati jednosmjerno ili dvosmjerno. Najveća dopuštena brzina je 30 km/h. Prednost ovakve ulice je što nije potrebno graditi novu biciklističku infrastrukturu, već se na postojećoj cesti daje prednost biciklima što se radi uz odgovarajuću signalizaciju.
Važan aspekt kod pješačenja je sigurno i ugodno prelaženje ulice. Dobar primjer sigurnog pješačkog prijelaza je izgradnja “kindeys-a”. Ovaj pojam odnosi se na proširenje nogostupa ispred pješačkog prijelaza. Skraćuje se put pješacima, povećava vidljivost i smanjuje brzina vozila te vjerojatnost sudara pješaka i vozila.
Podrazumijeva ukidanje fizičkih odvajanja između prostora namijenjenog isključivo za motorni promet i prostora namijenjenog isključivo pješacima i biciklistima. Svrha je potaknuti pješačenje, vožnju bicikla, društvenu uključivost, lokalne poslovne aktivnosti i u isto vrijeme smanjiti prometne nesreće. Primjer je Corso del Popolo, Monfalcone, Italija.
Pešbus i Bicivlak predstavljaju organizirani oblik pratnje djece u školu. Cilj je potaknuti djecu i roditelje na svakodnevno putovanje u školu bez automobila. Najlakši način je organizirati prijevoz djece autobusom, no bicikl-vlak je djeci zanimljiviji i privlačniji način putovanja. No, izazov je osigurati stalnu pratnju, posebno za vlak.
Osnivač i pokretačka snaga projekta je Helmut Moroder iz integrirane lokalne tvrtke za javni prijevoz (SAD – transporto locale). Linija je prekinuta 1990. godine i ponovno pokrenuta 2005. godine. Što je bilo potrebno za liniju s tehničkog stajališta?
- Prvo je potrebno napraviti analizu, izraditi vozni red i tek onda infrastrukturu
- Moderna tehnologija može pomoći u otklanjanju grešaka
- Važno je da su vozni redovi sinkronizirani
- Odgovarajuće početno ulaganje smanjit će naknadne troškove održavanja
A što je potrebno s političke točke gledišta?
- Imati potporu javnosti
- Imati potporu gospodarskog sektora (npr. pružatelji turističkih usluga)
- Imati političku viziju za sljedećih 20 godina
- Inženjeri: Pozitivne rezultate projekta potrebno je istaknuti neposredno prije sljedećih izbora.
Javni putnički prijevoz u Južnom Tirolu, https://www.sad.it/it
Iskustvo općine Grosuplje u kombiniranju prijevoza donijelo im je mnogo iskustva. Shvatili su da se unatoč početnim problemima (komplikacije s uspostavom dodatnih stajališta) i nejasnoćama, uz ustrajnost, ali prije svega uz dobre namjere i dobru suradnju svih aktera, može doći do izvrsnog rješenja.
Preporuke općinama koje bi uvele slična rješenja:
- Prvo je potrebno identificirati potražnju za javnim prijevozom,
- Općine trebaju pozvati sve skupine korisnika javnog prijevoza da sudjeljuju i s njima uspostave konstruktivan dijalog,
- Nakon uvođenja rješenja, trebaju uspostaviti kontrolu izvedbe usluge.
Stranicu Prevoz.org osnovali su studenti, a vode je volonteri. Razlog osnivanja bila je želja da se studentima skrati vrijeme putovanja, a ubrzo je uslugu počela koristiti i šira javnost. Unatoč nekoliko prijedloga za poboljšanjem usluge, i dalje ostaje jednostavna usluga i ne povezuje se s drugim institucijama, tvrtkama i općinama. Ruralne općine mogu promovirati uslugu među manje pokretnim stanovnicima ili pomoći starijim osobama koje ne koriste modernu tehnologiju da lakše organiziraju prijevoz. Na lokalnoj razini moguće je uspostaviti portal za svakodnevna putovanja. Općine mogu dati svoj doprinos osiguravanjem, uređenjem ili organizacijom Park&Ride područja.
Werfenweng je izvrstan primjer uvođenja aktivne mobilnosti u turizam. Uspjehu je mnogo pridonio i sam položaj mjesta. Lokacija se nalazi 45km od Salzburga, a također ima izvrsne autobusne i željezničke veze. Svaki gost dobiva “SaMo karticu” ako dolazi javnim prijevozom ili ako ostavi ključeve od auta na recepciji. Uz ovu karticu dobiva mnoge besplatne usluge. Održiva mobilnost nije nužno vrhunac razvoja i može biti ekonomski opravdana. Ključni uvjet za uspjeh Werfenweng koncepta bili su stupnjevani pristup, pozitivna motivacija koja je nagrađivala sudionike i nije vršila pritisak na druge te opredijeljenost za dugoročno održivi razvoj.
Chamois je jedina općina u Italiji koja nije dostupna osobnim automobilom, već samo žičarom, pješice ili biciklom. Za lokalni prijevoz ljudi i prtljage od žičare do naselja i hotela dostupni su brdski bicikli, električni bicikli i ostala alternativna prijevozna sredstva. Autonomna pokrajina Valle d’Aosta posjeduje vezu sa žičarom i unatoč poteškoćama, opskrbljuje područje tijekom cijele godine.
Promocija je važna za uspjeh programa. Općina promovira vožnju biciklom i pješačenje, objavljuje članke na tu temu i sudjeluje u izradi voznih redova u Alpama. Vozni red u Alpama je knjižica koja objedinjuje informacije o gotovo 50 linija autobusa, vlakova, žičara i brodova preko Slovenskih Alpa kao i preko granice, čime se promovira korištenje javnog putničkog prijevoza.
Informiranjem (letci za turiste, članci u lokalnim novinama), promicanjem pristupačnog prijevoza, a u nekim slučajevima i besplatnog prijevoza, prikazom primjera dobre prakse (kao što je Werfenweng), osvijestili su ljude o važnosti održive mobilnosti u turističkim mjestima. Promocijom korištenja javnog prijevoza i općenito održive mobilnosti turistima, potiče se i lokalno stanovništvo na korištenje istog.
Putovanje javnim prijevozom – Dobra mreža javnog prijevoza može omogućiti kako duga pješačka putovanja, tako i raznovrsna putovanja s različitim polazištima. Ne samo da je to ekološki prihvatljiv oblik prijevoza, već je i udobniji i avanturistički u odnosu na putovanja automobilom. WÖFFI projektom, podržava se pješačenje u Parku prirode Karwendel.
‘Održivi prijevoz’ postao je prioritet za planiranje prometa i kreiranje pripadajućih politika diljem svijeta. Planovi održive mobilnosti često promoviraju prijelaz putnika s privatnih automobila na korištenje ostalih modova prijevoza kao što je javni prijevoz. Međutim, stvarni uspjeh takvih napora vjerojatno će ovisiti o upravljanju prometnim sektorom i organizaciji prometnog sektora.
Ostvaren je značajan napredak u poboljšanju održivog prijevoza u Europi. Ipak, javljaju se neki važni problem i izazovi:
- Neodržive stope rasta prometa, lokalno i u nekim slučajevima na regionalnoj ili međunarodnoj razini;
- Ponekad jaka buka, prekidi i smetnje u prometu u naseljenim područjima;
- Stalni rast emisija stakleničkih plinova iz cestovnog i zračnog prometa;
- Loša kvaliteta zraka na određenim mjestima unatoč velikim poboljšanjima u kontroli emisija iz vozila;
- Uništavanje i fragmentacija zaštićenih krajolika i staništa.
Mnoga pitanja održivosti mogu se riješiti samo ako se odluke koje utječu na pristup poslovima, stanovanju, dobrima i uslugama donose na integriran način u svim sektorskim i administrativnim podjelama.
Europska konferencija ministara prometa radi na poboljšanju politika i kretanju prema rješenjima u mnogim od područja, a posebice u:
- Poboljšanom donošenju odluka koje uključuje najbolju praksu u analizi troškova i koristi i studije o utjecaju na okoliš;
- Učinkovito i koherentno određivanje cijena i financiranje infrastrukture;
- Smanjenje emisije CO2 iz cestovnog prometa;
- Promicanje korištenja kamiona s niskim emisijama;
- Poboljšanje konkurentnosti cestovnih alternativa – željeznica i unutarnja plovidba – i uklanjanje prepreka međunarodnom razvoju njihovih tržišta;
- Povećanje cestovne sigurnosti;
- Rješavanje konflikta između prometa i održivog razvoja u urbanim sredinama.
Ovo implicira da ministri prometa moraju preuzeti proaktivnije vodstvo u postizanju održivog razvoja. Pročitajte više u članku:
Dodatna literatura: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/en/fs_19_6726 (factsheet to be inserted!!!)
Dodatna literatura: ECMT (2000), European Conference of Ministers of Transport. Annual Report, OECD; https://www.itf-oecd.org/sites/default/files/docs/00sustain_0.pdf (these readings were conducted in September 2021)
Održiva urbana mobilnost u EU: nijedno značajno poboljšanje ne može se postići bez predanosti svih država članica. Održiva urbana mobilnost jedan je od glavnih izazova s koji se gradovi u EU suočavaju i razlog je za zabrinutost mnogih građana. Cestovni promet jedan je od glavnih uzroka onečišćenja zraka i emisija stakleničkih plinova u urabnim područjima, a zbog zagušenja košta kompanije oko 270 milijardi eura godišnje.
Europska komisija je 2013. godine usvojila paket o urbanoj mobilnosti i osigurala dodatna sredstva – oko 13 milijardi eura za razdoblje od 2014.-2020. – za ekološki prihvatljiv gradski prijevoz, što bi ga trebalo učiniti održivijim. Na temelju revizije Komisije u osam različitih gradova u Njemačkoj, Italiji, Poljskoj i Španjolskoj, nisu pronađeni dokazi da gradovi u EU bitno mijenjaju svoje pristupe te je utvrđeno da ne postoji jasan trend prema održivim modovima prijevoza.
Preporučuje se da Komisija prikupi i objavi više podataka o urbanoj mobilnosti iz država članica i da pristup sredstvima za razvoj pouzdanih planova urbane mobilnosti. Više pročitajte u publikaciji koja je dostupna na 23 jezika.
Dodatna literatura:
Evropsko sodišče. (2020). Trajnostna mobilnost v mestih v EU: bistvenega izboljšanja ni mogoče doseči brez zavezanosti držav članic. Posebno poročilo. THE REPORT COULD BE CHOOSE IN EVERY EU LANGUAGE!
https://www.eca.europa.eu/Lists/ECADocuments/SR20_06/SR_Sustainable_Urban_Mobility_SL.pdf (these readings were conducted in September 2021)
Temeljni cilj koji stoji iza uspostave pametnog prometnog sustava za svaki moderni grad je korištenje efikasnih i energetski učinkovitih načina mobilnosti uz smanjenje emisija ugljika povezanih s prometom. Održivi prijevoz uključuje planiranje i koordinaciju svih uključenih, a to su između ostalih autobusi, vlakovi i semafori. Jedna od opcija je mogućnost dostave informacija o putovanju u stvarnom vremenu na pametne telefone kako bi se pružio osobni dodir koji poboljšava iskustvo putnika uz istovremeno smanjenje potencijalnih problema. Aplikacije za pametne telefone mogle bi služiti kao komunikacijska platforma za informiranje pješaka i ranjivih sudionika u prometu o sustavima javnog prijevoza kako bi se eliminirali rizici. Komisija Ujedinjenih Naroda za znanost i tehnologiju razvoja smatra da suvremeni gradski prijevoz treba evoluirati kako bi postao pametniji kako bi mogao zadovoljiti sve veće i zahtjevnije stanovništvo.
Temeljni sustavi masovnog prijevoza za brojne moderne gradove su vlakovi, podzemne željeznice i autobusi. Biciklizam je uobičajen oblik održivog prijevoza koji se obično prakticira u modernim gradovima. U mnogim državama, uspostavljeni su sustavi javnih bicikala koji su pod lokalnim samoupravama ili nevladinim organizacijama.
Održivi razvoj je ideja ljudskog društva u kojem izbjegavamo opasnosti koje nastaju fokusiranjem na kvantitativni materijalni razvoj iscrpljivanjem prirodnih resursa i zagađivanjem okoliša.
Postoji direktna veza između koncepta održivog razvoja i područja logistike, uključujući transport. Brdulak (2012) istaknuo je da “budući da je sve više poduzeća svjesnije činjenice da vođenje poslovanja na održiv način povećava njihovu prednost na tržištu jer na taj način učinkovitije koriste vlastite resurse (…). Znaju da svojom djelatnošću ne samo da grade pozitivan imidž, već i smanjuju troškove, postižu konkurentsku prednost i štite okoliš”. Europska federacija za promet i okoliš definirala je održivi razvoj na sljedeći način: “pokret koji zadovoljava potrebe za mobilnošću sadašnjih generacija, a istovremeno brine o okolišu, životnim uvjetima i mogućnostima za gospodarski razvoj budućih generacija te naglašavanju udjela prometa u razvoju koncepta održivog razvoja” (T&R Report, 2004).
Pročitajte više u članku: Examples of Sustainable Development in the Area of Transport at https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2212567115010266 Part of special issue: 22nd International Economic Conference of Sibiu 2015, IECS 2015 “Economic Prospects in the Context of Growing Global and Regional Interdependencies” Edited by Liviu Mihăescu, Silvia Mărginean, Eduard Alexandru Stoica, Janusz Grabara (these readings were conducted in September 2021)
DKV Mobility je ovdje predstavljen kao tvrtka koja spaja principe održivog razvoja s održivim prijevozom i profitabilnim poslovnim modelom.
Vodeći pružatelj usluga mobilnosti, DKV Mobility, nedavno je objavio godišnje izvješće koje se može preuzeti s internetskih stranica tvrtke. Izvješće pokriva aktivnosti na području okoliša, zaposlenika i društva te se po prvi put temelji na međunarodno priznatom GRI standardu (Global Reporting Initiative). Pružatelj usluga mobilnosti također je odredio smjer održivosti za područje strategije i zaposlenika.
Od osnutka Charge4Europe – zajedničkog pothvata Innogy-a i DKV-a, DKV Mobility ostvario je značajan napredak u postavljanju najveće europske mreže za punjenje električnih i hibridnih vozila. Osim javnih punionica, nudi proizvode i usluge za napajanje električnom energijom kod kuće i na poslu. Također stavljaju snažan naglasak na alternativna goriva i digitalizaciju.
DKV LIVE, telematički sustav velikih razmjera s moćnom digitalnom platformom, predstavljen je na tržištu. Osmišljen je kako bi podržao prijevozničke tvrtke u smanjenju emisije CO2 kroz energetski učinkovitu vožnju, ekonomično upravljanje spremnikom goriva i transparentnosti u cijelom opskrbnom lancu putem usluga Track & Trace i Estimated Time of Arrival (ETA).
Detaljnije informacije o orijentaciji DKV-a prema održivosti dostupne su na: https://www.dkv-mobility-group.com/assets/docs/dkv_sustainability-report-2020_en.pdf (these readings were conducted in September 2021)
Prošlo je pet godina od kad je UN postavio 17 društvenih i ekoloških ciljeva za održivi razvoj. Svjetski gospodarski forum smatra da promet može imati ključnu ulogu u postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a. Inovativni trendovi mobilnosti, kao što su zajednička mobilnost, pružaju pristupačne i održive mogućnosti mobilnosti za ljude i mogu pomoći u postizanju globalnih ciljeva održivosti, jer je promet trenutno najveći proizvođač emisija CO2 povezanih s energijom. Moramo unijeti povišenu razinu ekološke svijesti u naše svakodnevne rutine i u buduće planiranje prijevoza u našim gradovima. Zajednička električna mobilnost sa svojim potencijalnim prednostima – kao što su smanjenje prometnih gužvi, smanjenje korištenja osobnih automobila, povećanje urbanog prostora – može doprinijeti našem društvenom i ekološkom uspjehu.
Nekoliko europskih zemalja daje financijske poticaje koji podupiru održivije načine prijevoza. U različitim zemljama provode se različite metode podrške. Na primjer, Slovenska vlada daje financijsku potporu ako netko kupi električni automobil, razne kompanije nude prostor za dijeljenje električnih automobila, itd. Od 2010. godine, na Islandu postoji shema (Samgöngugreiðslur) prema kojoj oni koji ne voze auto na posao, mjesečno dobivaju određeni iznos novca. Zaposlenik mora potpisati izjavu kojom potvrđuje da ne koristi automobil za posao više od jednog dana tjedno, odnosno 20% dana u određenom razdoblju. Neki poslodavci plaćaju fiksne iznose na temelju povjerenja. Ostali poslodavci nadoknađuju troškove popravka bicikla, plaćaju im mjesečni pokaz ili slično.
Za više primjera alata i poticaja pročitajte članak o Poticajnom rješenju održive mobilnosti za gospodarski rast i smanjenje emisija CO2 na https://ideas.repec.org/a/gam/jsusta/v7y2015i5p6119-6148d49792.html (these readings were conducted in September 2021)
