Tema 2 Inovativni sustavi implementirani diljem svijeta
Posljednjih godina, gradimo sve više cesta kako bismo ublažili prometne gužve, a time se ne postiže ništa osim što se potiče više vozila da ih koristi. Suočeni s tim problemima, brojni gradovi počinju razmišljati o uvođenju inovativnih prometnih sustava i svojim građanima ponuditi održivu mobilnost. Glavni cilj održive mobilnosti je zadovoljiti potrebe mobilnosti svih ljudi, a u isto vrijeme smanjiti gužve, emisije stakleničkih plinova i potrošnju energije. Održiva mobilnost je ona koja je istovremeno ekološki prihvatljiva, socijalno pravedna i promiče gospodarski razvoj. Manji su ukupni troškovi, ali su manje i negativne posljedice kao što je potrošnja prirodnih resursa. Održiva mobilnost se isto može nazvati učinkovitijom mobilnošću. Ona koristi svima, kako pojedincima koji na kraju snižavaju svoje troškove i povećavaju kvalitetu života, tako i široj zajednici, koja također smanjuje kratkoročne i dugoročne troškove, omogućavajući kvalitetniji život bez ugrožavanja perspektive budućih generacija.
Promet je bitna infrastruktura za gospodarsku dobrobit i gospodarski rast zemlje. Zdrav prometni sektor pruža ključnu potporu gospodarskom rastu u ruralnim i urbanim područjima i održiv pristup sigurnim i učinkovitim putovanjima stanovnika.
Mobilnost je oduvijek bila mješavina različitih industrija koja stvara nove poslovne inovativne modele, rješenja koja su prilagođena korisnicima (user-friendly solutions), pretvarajući gradove u pametne ekosustave.
Podtema 2.1: Inovacije koje će revolucionirati transport u budućnosti
Centralizirane baze podataka temeljene na 5G mreži i drugim budućim/modernim mrežnim sustavima. Takvi će sustavi činiti osnovu kako za identifikaciju, analizu i rješavanje problema urbanog prometnog okruženja, tako i kao temelj za izgradnju sustava umjetne inteligencije (osnova za autonomne i druge sustave). Pametne ceste izgrađene na IoT tehnologiji omogućuju gradovima prikupljanje i analizu podataka za poboljšanje svakodnevnog upravljanja prometom i prilagođavanje dugoročnim potrebama prometa. Obrasci dobiveni iz velike količine prometnih podataka mogu pomoći u poboljšanju prometnih sustava u smislu smanjenja prometnih gužvi pružanjem alternativnih ruta i smanjenjem broja nesreća analizom povijesti prometnih nesreća, uključujući faktore kao što su njihov uzrok i brzina. Tipična pametna cesta bit će animirana, sposobna komunicirati s vozilima i ljudima pomoću senzora, sposobna bilježiti podatke i reagirati na promjene u okolišu. Pametni transportni podaci mogu pružiti mnoge prednosti, kao što je smanjenje utjecaja na okoliš, povećanje sigurnosti i poboljšanje korisničkog iskustva.
Dodatna literatura – Toh Chai K., Sanguesa Julio A., Cano Juan C. and Martinez Francisco J. (2020). Advances in smart roads for future smart cities Proc. R. Soc. A.4762019043920190439
https://royalsocietypublishing.org/doi/10.1098/rspa.2019.0439 (these readings were conducted in September 2021)
Obuhvaća mnoge oblike obnovljivih izvora energije (električna energija, vodik, i dr.), od procesa razvoja i unaprjeđenja pogona vozila, do planiranja, izgradnje i razvoja prateće infrastrukture, a s ciljem jednostavnijeg i lakšeg prijelaza na obnovljive izvore energije.
Odnosi se na osobna vozila i na vozila javnog prijevoza. Autonomna vozila očekuju se u skoroj budućnosti, s ciljem smanjenja ovisnosti o vlasništvu automobila i povećanja razine sigurnosti u prometu. Neki od primjera autonomnih vozila su: Samovozeći električni autobusi – vozila koja mogu prepoznati okolinu i sigurno voziti uz malo ili nimalo ljudske interakcije. Koriste kamere, radare i GPS sustave za prepoznavanje i komunikaciju sa semaforima te imaju impresivne sigurnosne podatke. Ovi autobusi budućnosti smanjit će utjecaj na okoliš zato jer koriste električnu energiju. Autonomni autobusi imaju rezervni način rada gdje čovjek može preuzeti kontrolu nad vozilom u slučaju potrebe.
Dodatna literatura – World Economic Forum: Europe’s first full-sized self-driving urban electric bus has arrived. https://www.weforum.org/agenda/2021/03/europe-first-autonomous-electric-buses-spain/ (these readings were conducted in September 2021)
Tranzitni povišeni autobusi predloženi su kao novi koncept autobusa u kojem autobus prometuje na izdignutoj razini od cesta gdje se odvija ostali cestovni promet. Vozi se posebnom stazom koja omogućuje ostalim vozilima vožnju ispod autobusa. Sustav se trenutno projektira u Kini i očekuje se da će smanjiti prometna zagušenja za 30%.
Dodatna literatura – Video: China’s Transit Elevated Bus Debuts at Beijing Intel High Tech Expo (2016 May 22). https://www.youtube.com/watch?v=LeLAidJl5aw (these readings were conducted in September 2021)
Leteće hotelske kapsule – Ideja koja dolazi od kanadske dizajnerske tvrtke Hok je da bi svaka soba bila leteća kapsula. Driftscape (ime je kombinacija hotela i drona) omogućuje gostima putovanje dok spavaju. Pokretana istom tehnologijom kao i dronovi, u svaku kapsulu od otprilike 18 metara kvadratnih, mogle bi stati dvije odrasle osobe, bračni krevet, kupaonica (ograđena neprozirnim staklom) i radni stol. Driftscape nudi pogled na vanjski svijet od 360 stupnjeva i dopušta gostu da putuje na određene lokacije, uz očuvanje integriteta i autentičnosti lokacije.
Dodatna literatura – Inamdar, T.(2021,May 21). Flying Hotel Pods. Tanveer Inamdar https://www.linkedin.com/pulse/flying-hotel-pods-tanveer-inamdar-/
Mogućnost korištenja dronova u prijevozu putnika. Autonomni taksiji dronovi koji se sami voze trenutno se testiraju prije puštanja na tržište. Dronovi, koji izgledaju kao obični helikopter, imaju 18 propelera, mogu prevoziti putnika i očekuje se da će uskoro krenuti s uporabom.
Dodatna literatura
Video: Driverless drone taxi tested flies with two passengers (2021, April 28). https://www.youtube.com/watch?v=yVCBMxvzHgU (these readings were conducted in September 2021)
Dva primjera ultra-brzog prijevoza su Maglev vlakovi i Hyperloop sustavi. Maglev (skraćeno od magnetska levitacija) je sustav prijevoza vlakom koji koristi dva seta magneta: jedan za odbijanje i guranje vlaka prema gore s pruge, a drugi set za pomicanje vlaka prema naprijed, iskorištavajući nepostojanje trenja. Na određenim rutama srednjeg dometa (obično od 320 do 640 km), maglev se može natjecati s brzom željeznicom i zrakoplovima. Putnici tvrde da su vlakovi iznimno udobni i stabilni. Maglev vlakovi su već u funkciji u Kini i Njemačkoj i očekuje se da će postati uobičajen način prijevoza u cijelom svijetu do 2030. godine.
Dodatna literatura
Boslaugh, S. E. (2020, May 12). Maglev. Encyclopedia Britannica. https://www.britannica.com/technology/maglev-train (these readings were conducted in September 2021)
Hyperloop je predloženi sustav velikih brzina za masovni prijevoz putnika i tereta. Hyperloop koncept potječe od koncepta koji je izumio George Medhurst, 1799. godine, a u pozornost javnosti vratio ga je Elon Musk, osnivač Tesla Motors-a i SpaceX-a. Hyperloop se opisuje kao zatvorena cijev ili sustav cijevi s niskim tlakom zraka kroz koji kapsula može putovati bez otpora zraka ili trenja. Prometuju na brzinama od oko 965 km/h, a najveća brzina je oko 1220 km/h.
Dodatna literatura
Dudnikov, E. E. (2017). Advantages of a new Hyperloop transport technology. Tenth International Conference Management of Large-Scale System Development (MLSD), pp. 1-4, doi: 10.1109/MLSD.2017.8109613. https://ieeexplore.ieee.org/abstract/document/8109613 (these readings were conducted in September 2021)
Platforma koja nudi sve usluge prijevoza na jednom mjestu (javni i privatni prijevoznici). Osim javnog prijevoza, nudi i komplementarne sustave kao što je dijeljenje bicikla, dijeljenje automobila, rent-a-car, taksiji, dijeljenje električnih romobila i ostale usluge prijevoza. Platforma omogućava putnicima da isplaniranju putovanje, informacije u stvarnom vremenu, pretplatu na jednu kartu koja omoguava pristup svim uslugama što značajno utječe na izbor načina putovanja (što predstavlja konkurenciju osobnom automobilu).
Primjer za to može biti uklanjanje parkirnih mjesta i općenito smanjenje parkirnih kapaciteta. Pretvorba prostora za aktivne i održive oblike prijevoza koji su komplementarni javnom prijevozu.
Uvođenje mjera kojima se ograničava ulazak vozila u centar grada (naplata zagušenja), što će rezultirati većom ovisnošću putnika o javnom prijevozu.
Primjer za redizajn mogao bi se napraviti korištenjem satelitskih sustava kontrole zračnog prometa. Sateliti pružaju sigurnu, pouzdanu i otpornu povezanost. Putovanje zrakoplovom će postati sigurnije, brže i ekološki prihvatljivije zahvaljujući njihovom uvođenju. Za povećanje točnosti i skraćivanje ruta koristit će se GPS tehnologija. Očekuje se da će NextGen uštedjeti vrijeme i gorivo, smanjiti kašnjenja u zračnom prometu, povećati kapacitet leta i omogućiti kontrolorima zračnog prometa da nadziru zrakoplove s većom sigurnošću.
Dodatna literatura – Strohmeier, M., Moser, D., Schafer, M., Lenders, V. and Martinovic, I. (September 2019). On the Applicability of Satellite-Based Air Traffic Control Communication for Security, in IEEE Communications Magazine, vol. 57, no. 9, pp. 79-85, doi: 10.1109/MCOM.001.1900037. https://ieeexplore.ieee.org/document/8847232 (these readings were conducted in September 2021)
Ovdje su predstavljene inovacije koje postoje uz električna i autonomna vozila. Električni automobili izvrsno su rješenje za pitanje zaštite okoliša. Budućnost će donijeti tehnološka poboljšanja u prometnom sektoru. Vlada će se možda morati uključiti i blisko surađivati s privatnim investitorima, inovatorima kao i ostalim dionicima od javnog interesa. Promet ima bogatu povijest tehničkih i političkih inovacija, povijest koja će i dalje postojati. Promet je na prekretnici jer se bori da nastavi podržavati prosperitet i kvalitetu života naše nacije kao i drugih na zemlji.
Što god budućnost prometa donosila, jasno je da će promet nastaviti igrati ključnu ulogu u ljudskoj povijesti, čineći svijet sigurnijim i međusobno povezanijim mjestom.
Dodatna literatura: Goldman, Todd & Gorham, Roger. (2006). Sustainable urban transport: Four innovative directions. Technology in Society. 28. 261-273. 10.1016/j.techsoc.2005.10.007. https://www.researchgate.net/publication/222428850_Sustainable_urban_transport_Four_innovative_directions/citation/download (these readings were conducted in September 2021)
Dodatna literatura: Making the Next-Generation Lithium-Ion Batteries Safer, Longer-Lasting. https://www.asme.org/topics-resources/content/making-nextgeneration-lithiumion-batteries-safer (these readings were conducted in September 2021)
