Tema 3 Kratkoročni, srednjoročni i dugoročni utjecaji inovacija na sustav javnog prijevoza
Jedan od najvećih utjecaja na inovacije u sustavu javnog prijevoza je uvođenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija u vozila i prometne sustave u gradovima, poboljšavajući koordinaciju između različitih modova prijevoza i optimizirajući putovanja, kao i dobivanje informacija o navikama i ponašanju korisnika javnog prijevoza
- Odabir najučinkovitijih ruta, putem informacijskih i navigacijskih sustava
- Bolje informiranje korisnika o različitim uslugama koje nudi sustav javnog prijevoza
- Poboljšan odabir cijene karata na temelju rute korisnika
- Velika količina podataka za poboljšanje upravljanja prometom i urbanog planiranja
- Povećana cestovna sigurnost i smanjen rizik od nesreća
- Učinkovitije korištenje goriva kao i poznavanje električnog opterećenja
Također, bitno je razumjeti odnos između inovacija i promjena u reformama prometne politike. Riječ je o predaji poslovanja i planiranja privatnom operateru i uvođenju privatne konkurencije u sektor. U slučaju Velike Britanije, politika deregulacije gradskog prijevoza dovela je do stvaranja velikih operatera javnog prijevoza i uvođenja inovacija poput uvođenja mreže minibusa koji su poboljšali energetsku učinkovitost.
3.1 Novi transportni sustavi:
Ne-tračnička autonomna vozila javnog prijevoza pojavila su se tijekom posljednjih nekoliko godina. Usvajanje inovativnih tehnologija vozila s potencijalom značajnog smanjenja emisija i energetskog inteziteta smatra se jednim od najsnažnijih sredstava koje se nalazi visoko u agendi održive mobilnosti EU-a. Iako su ovi sustavi tehnološki izvedivi, određivanje u kojoj mjeri odgovaraju potrebama i očekivanjima korisnika ostaje glavni problem.
Evolucija prema potpuno autonomnim cestovnim vozilima danas se promiče kao inovativno održivo prometno rješenje, uglavnom zbog njihove mogućnosti da smanje prometne nesreće koje proizlaze iz ljudske pogreške. Ipak, prvi dokazi prikupljeni eksperimentalnom primjenom autonomne vožnje u stvarnim uvjetima ukazuju na to da autonomni automobili još nisu u stanju sigurno navigirati u složenim urbanim sredinama. Što se tiče ekološke održivosti, autonomna električna vozila pojavljuju se kao obećavajuće rješenje za održivu mobilnost, budući da ne zagađuju okoliš i smanjuju emisiju stakleničkih plinova.
Za uvođenje električnih vozila, potrebne su odgovarajuće intervencije na infrastrukturi cestovne mreže, kao što je odabir odgovarajuće priključne infrastrukture ili infrastrukture za bežično punjenje. Takva pitanja potrebno je rješavati uzimajući u obzir različite kriterije održivosti, prvenstveno s ciljem poboljšanja sigurnosti putovanja za sve sudionike u prometu uz istovremeno osiguranje sigurnosti i javnog zdravlja svih stanovnika, u smislu izloženosti elektromagnetskom zračenju.
- Usluge dinamičkog ili stacionarnog punjenja?
- Cestovni segmenti mješovitog toka prometa, gdje autonomna vozila dijele kolnik s konvencionalnim vozilima ili namjenske trake za autonomna vozila?
- Osiguranje preventivne opreme kao što su sigurnosni pojasevi, sjedalice za sigurnost djece, video nadzor ili sredstva za postupanje u hitnim slučajevima
- Informacijski zasloni te lak i nesmetan pristup vozilu
- Prikaz informacija o autonomnom radu, izgledu vozila, kontroli klime, čistoći, sprječavanju preopterećenja vozila
- Detaljnije analize potreba, očekivanja i brige o starijim osobama i osobama s invaliditetom
3.2 Mobilnost kao usluga: MaaS
Digitalna revolucija ima sve očitiji utjecaj na način na koji se ljudi kreću i koriste medije. Pametni telefoni i razvoj povezanosti duboko su utjecali na mogućnost pristupa informacijama “svugdje” i u “realnom vremenu”. Sustav MaaS-a omogućuje potragu za rješenjima koja najbolje odgovaraju putnim potrebama korisnika, kroz platformu integriranih usluga koja omogućuje planiranje, rezervaciju i plaćanje te pružanje korisnih informacija tijekom putovanja (UITP, 2019). MaaS je intelignentni model distribucije mobilnosti u kojem se glavne transportne potrebe korisnika zadovoljavaju putem jedne platforme i nudi ih davatelj usluga. Koncept mobilnosti kao niza različitih oblika prijevoza zaostaje za MaaS-om i koncepcijom globalne usluge mobilnosti. Nikada nije bilo toliko modova prijevoza kao danas. Mobilnost kao usluga sastoji se od postavljanja korisnika u središte svih usluga povezanih s prijevozom, uz usluge rezervacije, e-karte i plaćanja na jedinstvenoj digitalnoj platformi, s idejom olakšavanja kombiniranih putovanja, optimizacije ruta, vremena i troškova.
Izvor slike i dodatna literatura: https://cms.uitp.org/wp/wp-content/uploads/2020/07/Report_MaaS_final.pdf
MaaS ima za cilj premostiti jaz između javnih i privatnih prijevoznika na nacionalnoj i EU razini, te predviđa integraciju trenutno fragmentiranih alata i usluga koje su putniku potrebne za putovanje od točke A do točke B (planiranje, rezervacije, pristup informacijama u stvarnom vremenu, plaćanje i izdavanje karata). Sustav MaaS jedan je od glavnih budućih rješenja za poboljšanje kvalitete života u gradovima. Za provedbu takve usluge, ključna je koordinacija različitih dionika, kao što su vlasti nadležne za prijevoz, pružatelji usluga mobilnosti i javni prijevoznici. Rezultati projekta Maas pokazali su da nedostaje duboko znanje o političkim okvirima, tehnološkim pristupima integraciji, pristupima za optimalno uključivanje krajnjeg korisnika i ukupnom uključivanju svih relevantnih dionika (pružatelja različitih prometnih usluga)
Detaljnije informacije na poveznici: https://ec.europa.eu/research/participants/documents/downloadPublic?documentIds=080166e5bd7b239d&appId=PPGMS
Izvor slike: Kamargianni, M, Matyas, M, Li, W, Muscat, J, Yfantis, L. 2018. The MaaS Dictionary, MaaSLab. Energy Institute, University College London
U izvješću od rujna 2018. godine o provedenom europskom projektu MaaS4EU u sklopu H2020, identificirano je 18 relevantnih inicijativa s najmanje dva različita modaliteta, 94% provedenih u Europi. Najraširenija aplikacija i dalje je TransitApp koja je dostupna u 269 gradova, ali ne pruža integrirane rezervacije i plaćanje. Većina inicijativa zasniva se na tarifnom modelu plaćanja po korištenju usluge. Aplikacija Whim je i dalje jedina koja nudi i opciju plaćanja korištenja usluge i na mjesečnoj razini
Gradovi kao što su Helsinki, London i od nedavno Madrid, su gradovi gdje je pokrenuta inicijativa MaaS. Među njima, Helsinki predstavlja revoluciju u mobilnosti, budući da su preko MaaS Globala, prvog MaaS operatera na svijetu, kreirali aplikaciju Whim, koja ima za cilj ponuditi sve usluge gradskog prijevoza na jednom mjestu pomoću koje korisnik može kreirati svoje vlastito multimodalno putovanje
Implementacija MaaS sustava za cilj ima smanjenje broja osobnih automobila na cesti i integrirani suživot svih raspoloživih prijevoznih sredstava
https://whimapp.com/sustainability/
Izvor grafikona: UPV
Izvor slike: https://safesmart.city/en/what-is-maas/